Nakon što smo u prvom dijelu naše velike analize rezultata 25 godina hrvatskog plivanja analizirali pojedinačne najbolje rezultate, nastavljamo s analizom rezultata A reprezentacije.

KPI – A reprezentacija

Ovim KPI-em pokušava se prikazati snaga A reprezentacije i dovesti ju u odnos prema ostalim svjetskim reprezentacijama. U ovom KPI uzeti su rezultati pet najboljih plivača po bodovima u olimpijskim disciplinama i njihov medijan, drugim riječima, ovaj KPI je broj bodova najboljeg rezultata trećeg plivača u Hrvatskoj. Medijan je odabran umjesto prosjeka da se izbjegne utjecaj ekstremno dobrog rezultata u odnosu na ostale koji bi time povukao i rezultat reprezentacije na više bodova. Npr. prvih pet rezultata od 1000, 640, 630, 620 i 610 bodova dat će ukupan prosjek od 700 bodova (3500/5), dok će medijan biti treća po redu vrijednost tj. 630, što bolje opisuje ove podatke.

Evo primjera za 2019. godinu, ovo je dvadeset najboljih rezultata u Hrvatskoj te godine:

Dvadeset najboljih rezultata u Hrvatskoj 2019. godine

Poredak	Ime i prezime	Disciplina	Vrijeme	Bodovi	Poredak plivača
1	Franko Grgić	1500m Slobodno	14:46.09	968	1
2	Franko Grgić	1500m Slobodno	14:56.55	935
3	Marin Mogić	1500m Slobodno	15:00.38	923	2
4	Marin Mogić	400m Slobodno	3:49.32	913
5	Franko Grgić	1500m Slobodno	15:04.75	909
6	Bruno Blašković	100m Slobodno	48.93	884	3
7	Franko Grgić	400m Slobodno	3:52.10	880
8	Marin Mogić	400m Slobodno	3:52.18	879
9	Anton Lončar	200m Leđno	1:58.55	875	4
10	Franko Grgić	400m Slobodno	3:53.01	870
11	Franko Grgić	400m Slobodno	3:53.11	869
12	Marin Mogić	1500m Slobodno	15:18.51	869
13	Anton Lončar	200m Leđno	1:58.90	868
14	Bruno Blašković	100m Slobodno	49.23	868
15	Bruno Blašković	100m Slobodno	49.24	867
16	Franko Grgić	400m Slobodno	3:53.24	867
17	Ognjen Marić	200m Slobodno	1:49.47	867	5
18	Anton Lončar	200m Leđno	1:59.07	864
19	Anton Lončar	100m Leđno	54.97	855
20	Ognjen Marić	200m Slobodno	1:50.03	854

Pet najboljih plivača označeno je žutim i za svakog je uzet njegov najbolji rezultat – Franko Grgić (968), Marin Mogić (923), Bruno Blašković (884), Anton Lončar (875) i Ognjen Marić (867). Medijan tih rezultata je 884 što je vrijednost koja se koristi u ovom KPI, a prosjek je 903 boda.

Evo kretanja ovog KPI od 1995. do 2020.:

Kao i prethodnom KPI vidljiva je velika razlika u vrijednosti rezultata između muškog i ženskog plivanja, a i u ovom slučaju vidljiv je pozitivan trend ženskih i negativan trend muških rezultata.

Na grafu se vidi kako su muške reprezentacije imala solidne rezultate do 2009. godine, čak sedam puta imale su broj bodova veći od 900, i to u dvije mini serije, od 1998. do 2002, i od 2007. do 2009. Nakon 2010. vidljiv je pad u odnosu na te rezultate.

Kod žena vidljiva je veća oscilacija rezultata, bez nekih duljih boljih serija. Čak i pozitivan trend rezultata više je posljedica nekoliko loših godina s kraja devedesetih i početka dvije tisućitih nego stvarnog poboljšanja. Moguć problem je i nepotpunost podataka u HPS arhivi od tih godina pa su rezultati prema postojećim podacima slabiji nego što su stvarno bili.

Najjače reprezentacije bile su:

• (najbolji prosjek) i 1999. (najbolji medijan) muška reprezentacija u sastavu – (1998) Gordan Kožulj (979), Miloš Milošević (937), Marko Strahija (917), Krešimir Čač (887) i Dominik Galić (885), (1999) – Gordan Kožulj (948), Krešimir Čač (922), Miloš Milošević (918), Antony Matković (895) i Marko Strahija (877)
• 2004 ženska reprezentacija u sastavu – Sanja Jovanović (901), Petra Banović (894), Smiljana Marinović (848), Anita Galić (784) i Iva Grivičić (760)

Čak šest plivača i plivačica bilo je u A reprezentaciji (tj. u prvih pet u Hrvatskoj te godine po rezultatu) deset i više puta, to su:

Plivači koji su najviše puta nastupali za A reprezentaciju

Ime i prezime	Broj „A reprezentacija“	Maksimalni broj bodova u reprezentaciji	Minimalni broj bodova u reprezentaciji
Sanja Jovanović	16	916	782
Duje Draganja	12	999	855
Gordan Kožulj	12	979	879
Marko Strahija	11	942	853
Mario Todorović	10	908	847
Smiljana Marinović	10	848	758

Za orijentir, sljedeća na listi je Petra Banović sa šest A reprezentacija. Ovaj podatak ukazuje na dvije stvari – na njihovu dugotrajnost, ali i na očiti nedostatak konkurencije, pogotovo među plivačicama.

A reprezentacija – usporedba sa svijetom

Kako bismo ove podatke stavili u kontekst prema najboljim svjetskim reprezentacijama, uzeli smo FINA podatke iz 2016. – godine zadnjih Olimpijskih igara, i izračunali ovaj KPI za najbolje svjetske reprezentacije pomoću prvih 200 rezultata za svaku disciplinu. Ovo je poredak, prikazane su samo one reprezentacije za koje smo uspjeli izračunati ovaj KPI tj. one su imale barem pet plivača u prvih 200 te godine. Uz poredak svjetskih reprezentacija dodali smo i dva hrvatska rezultata – najbolju reprezentaciju ikad, te reprezentaciju iz te, 2016. godine:

Pozicija	Država		Prosjek	Medijan
1	USA	United States of America	992	1000
2	AUS	Australia	989	988
3	CAN	Canada	960	964
4	CHN	People's Republic of China	964	961
5	DEN	Denmark	949	957
6	GBR	Great Britain	960	955
7	JPN	Japan	962	953
8	RUS	Russian Federation	955	948
9	ESP	Spain	941	938
10	ITA	Italy	935	935
11	HUN	Hungary	949	933
12	SWE	Sweden	931	925
13	FRA	France	922	917
14	GER	Germany	927	915
15	NED	Netherlands	926	913
16	BRA	Brazil	903	910
17	HKG	Hong Kong - China	898	903
18	KOR	Republic of Korea	900	900
19	CZE	Czech Republic	892	892
20	NZL	New Zealand	883	888
21	TUR	Turkey	876	885
22	SLO	Slovenia	870	881
23	RSA	South Africa	866	866
24	ARG	Argentina	861	865
25	POL	Poland	866	864
26	AUT	Austria	844	862
27	SUI	Switzerland	866	858
28	UKR	Ukraine	872	856
29	GRE	Greece	847	849
(Najbolji hrvatski rezultat ikad – 2004.)			837	848
30	BEL	Belgium	852	845
31	MEX	Mexico	846	844
32	FIN	Finland	859	839
33	POR	Portugal	831	828
34	SVK	Slovakia	835	824
35	NOR	Norway	830	823
36	BLR	Belarus	856	816
(Hrvatski rezultat 2016. - svi HPS podaci)			819	790

Prema FINA podacima dobiva se ovaj KPI za 2016. za 36 ženskih svjetskih reprezentacija. Kad bismo uzeli najbolji rezultat ženske A reprezentacije ikad, onaj iz 2004., naša reprezentacija bila bi na 30. mjestu. Reprezentacija iz 2016. bila bi ispod zadnje reprezentacije za koje smo uspjeli izračunati podatke, najvjerojatnije između 40. i 50. mjesta.

Kod muškaraca situacija je nešto bolja:

Pozicija	Država		Prosjek	Medijan
1	USA	United States of America	996	1000
2	AUS	Australia	986	993
3	JPN	Japan	988	987
4	GBR	Great Britain	983	984
5	RUS	Russian Federation	972	970
6	GER	Germany	959	956
7	FRA	France	962	952
8	CHN	People's Republic of China	964	951
9	ITA	Italy	959	944
10	HUN	Hungary	958	943
11	POL	Poland	937	940
12	RSA	South Africa	947	937
13	BRA	Brazil	938	936
14	NED	Netherlands	937	933
15	CAN	Canada	929	925
16	BEL	Belgium	924	921
(Najbolji hrvatski rezultat ikad - 1999.)			912	918
17	VEN	Venezuela	901	915
18	DEN	Denmark	914	914
19	GRE	Greece	915	913
20	ESP	Spain	909	912
21	UKR	Ukraine	926	909
22	NZL	New Zealand	905	904
23	LTU	Lithuania	899	900
24	ROU	Romania	891	898
25	KOR	Republic of Korea	908	897
26	ISR	Israel	891	892
27	SWE	Sweden	896	891
28	IRL	Ireland	881	884
29	SLO	Slovenia	869	883
30	SUI	Switzerland	882	881
30	ARG	Argentina	885	881
32	EGY	Egypt	889	880
33	POR	Portugal	875	871
34	BLR	Belarus	882	870
35	CZE	Czech Republic	876	868
36	TUR	Turkey	866	862
37	AUT	Austria	875	862
(Hrvatski rezultat 2016. - svi HPS podaci)			861	858
38	NOR	Norway	866	857
39	MEX	Mexico	853	854
40	CRO	Croatia	857	853
40	EST	Estonia	850	853
42	SRB	Serbia	871	850
43	TPE	Chinese Taipei	847	846
44	UZB	Uzbekistan	845	840

Prema FINA podacima dobiva se ovaj KPI za 2016. za 44 muške svjetske reprezentacije. Kad bismo uzeli najbolji rezultat muške A reprezentacije ikad, onaj iz 1999., naša reprezentacija bila bi na 17. mjestu. Reprezentacija iz 2016. osvaja 38. mjesto. Ako se pitate zašto je prema samo FINA podacima Hrvatska za 2016. godinu na 40. mjestu s manjim brojem bodova (853 prema 858), pretpostavljamo je da je to zato što se na FINA listi ne nalaze rezultati sa svih natjecanja u svijetu. To znači da bi i za druge reprezentacije, kad bi se i za njih uzimali podaci direktno od njihovih saveza, i njihovi bodovi potencijalno bili (malo) veći.

KPI – A reprezentacija – presuda

Prema ovom KPI vidi se očiti pad muškog plivanja od 2010. godine nadalje. Što se tiče ženskog, trend je pozitivan, ali, kao što je i gore navedeno, to je više posljedica loših godina s kraja devedesetih i početka dvije tisućitih (ili nepotpunih podataka) nego stvarnog poboljšanja (najbolji rezultat je još uvijek iz 2004.), tako da bismo mogli reći da žensko plivanje stagnira, ali je na još uvijek nižem nivou nego muško.

Kad se usporedimo sa svijetom, naši najbolji rezultati nas u zadnjoj olimpijskoj godini svrstavaju na 17. mjesto kod muškaraca odnosno 30. kod žena, dok nas rezultati iz te godine svrstavaju na 38. kod muškaraca odnosno oko 50. mjesta kod žena. Je li to dobro ili nije, prosudite sami. (M.M.)