Gotovo svaki intervju ili članak u kojem sudjeluje netko vezan za hrvatsko plivanje počinje sa: “jedan od trofejnijih hrvatskih sportova”, ili “nekoć slavno hrvatsko plivanje”, ili “nekad je hrvatsko plivanje imalo plivače u svjetskom vrhu”, ali i “sport u rezultatskoj krizi”.

Činjenica jest je da smo imali izvanredne pojedince koji su osvajali medalje i obarali svjetske rekorde, ali je li stvarno hrvatsko plivanje u cjelini bilo bolje? Je li taj dojam koji su pružile medalje bio subjektivan, ili u tome ipak ima nešto?

Ono što smo probali napraviti jest kroz seriju tekstova dati usporedbu rezultata prema svjetskim rezultatima i prema tome ocijeniti je li gornji dojam točan ili ne. Za hrvatske plivače uzeli smo podatke iz arhive HPS-a za sve rezultate olimpijskih disciplina od 1995. do 2020. i napravili usporedbu prema svjetskim podacima – FINA renkingu po godinama.

U nekoliko nastavaka analizirat ćemo najbolje hrvatske pojedinačne, a potom i rezultate reprezentacije, te na kraju i najbolje rezultate kroz različite discipline, te pokušat utvrditi gdje i kako stoje u odnosu na najbolje svjetske rezultate, te naravno one u regiji.

Što je prikazano i kako smo došli do podataka?

Podaci o rezultatima hrvatskih plivača preuzeti su sa stare stranice HPS-a koja se u međuvremenu ugasila. S nje se moglo jednostavno doći do povijesti svih rezultata hrvatskih plivača i plivača koji su nastupali za hrvatske klubove. Nova stranica s povijesnim rezultatima je ovdje, ali zahtijeva malo više truda za preuzimanje podataka.

FINA renking stranice sadrže povijesne svjetske najbolje rezultate po disciplinama i godinama. I one su u međuvremenu doživjele određene promjene, ali još uvijek se relativno jednostavno mogu preuzeti podaci s njih, nalaze se ovdje. FINA podaci su nam poslužili kao referentna točka za usporedbu i s njih su uzeti po najboljih deset rezultata po disciplini u svakoj godini.

Nemamo nikakve informacije o kvaliteti podataka, ali vidljivo je da je mali broj rezultata iz devedesetih godina evidentiran u HPS podacima. Što se ide dalje to je više podataka uneseno, ali i među novijim podacima neki rezultati nedostaju (npr. rekord Matee Samardžić iz 2017.). Kvaliteta FINA renking podataka je bolja, pokriva sva najveća svjetska natjecanja, ali tamo neki (naši) lokalni rezultati nedostaju. Zbog podataka koji su nedostajali u HPS arhivi, napravljena je nadopuna HPS podataka pomoću FINA podataka – ubačen je dio podataka koji nije bio vidljiv. Sve zajedno, ova analiza rađena je na oko 377 tisuća rezultata hrvatskih plivača.

Za usporedbu naših sa svjetskim rezultatima koristi se formula koja se koristi i za FINA bodove, jedina razlika je da se umjesto svjetskog rekorda od prethodne godine, za bazno vrijeme koristi najbolji rezultat te godine. Ta je modifikacija napravljena kako bi rezultati kroz godine mogli biti usporedivi jedni s drugima, čime se anulira utjecaj promjene pravila s odijelima i izvanredne okolnosti vezane za COVID. Kad bi se radila usporedba prema FINA bodovima, padovi u rezultatima bili bi preveliki; npr. odnos 2010. i 2009. godine te 2020. i 2019. i ne bi se mogli uspoređivati podaci. Maksimalni broj bodova pomoću ove kalkulacije je uvijek 1000 i to označava najbolji rezultat u svijetu te godine, i za muškarce i za žene.

Uspoređivali smo samo rezultate iz pojedinačnih olimpijskih disciplina i to u 50m bazenu (50 – 800/1500 slobodno, 100 i 200 delfin, leđno i prsno, 200 i 400 mješovito). Iako smo naše najbolje rezultate i svjetske rekorde imali u malim bazenima, odlučili smo se za ovaj set disciplina jer se on u tih 26 godina na olimpijskom programu nije mijenjao – tek su ove godine uvrštene utrke na 1500m za žene i 800m za muškarce u olimpijski program. Osim toga, za ovaj set disciplina postoje i HPS i FINA podaci i te discipline se uvijek pojavljuju na svim (najvećim) natjecanjima kroz sve ove godine.

Kreirali smo tri mjere (KPI –Key performance indicators) za podatke – najbolji rezultat, A reprezentacija i sve discipline. Za sve njih prikazano je njihovo kretanje kroz godine i za svaku od njih prikazana je i trendline tj. linija koja označava trend promjene podataka uzevši u obzir svih 26 godina. Više o samom izračunu KPI, saznat ćete u nastavku teksta.

KPI – Najbolji rezultat

KPI – Najbolji rezultat  – prikazuje najbolji rezultat hrvatski plivača i plivačica postignut te godine, prema spomenutom izračunu bodova. U slučaju da je netko od naših plivača imao najbolji rezultat u svijetu u jednoj od gornjih disciplina u toj godini, to bi bilo predstavljalo 1000 bodova. U velikom bazenu nikada nismo imali takvu situaciju –  ali bili smo vrlo blizu, dok je u malom bazenu do takve situacije došlo čak pet puta; od čega je jednom olimpijska disciplina, a ostalo pedesetice. Pritom, jednako se broje rezultati bez obzira na natjecanje na kojem su postignuti, rezultat postignut na regionalnom natjecanju i Olimpijskim igrama ima istu težinu.

Pomoću ovog KPI mogu se vidjeti pojedinačni najbolji rezultati tj. rezultati koji su postigle naše najveće zvijezde. On pokazuje gdje je najbolji hrvatski plivač te godine bio u svjetskim razmjerima.

Ono što se na prvi pogled vidi jest koliko je naše muško plivanje jače od ženskog. Samo se u dvije godine (2016. i 2017.) dogodilo da je najbolji ženski rezultat bio jači od muškog. Na grafu se vidi i najveći olimpijski rezultat hrvatskog plivanja – srebrna medalja Duje Draganje 2004. na 50 slobodno – to je te godine bio i drugi rezultat u svijetu (21,94) samo jednu stotinku slabiji od olimpijskog pobjednika Gary Hall Jr. Najbolji ženski rezultat je hrvatski rekord Matee Samardžić na 200 leđno isplivan na U. S. Openu. Kod ovog KPI vidjelo se i kako u HPS arhivi nedostaju neki podaci, u HPS poretku ovaj rezultat nije vidljiv (u rekordima je ipak naveden) i zato smo išli nadopunjavati HPS podatke s FINA rezultatima.

Ako pogledamo trend rezultata vidi se da su muški rezultati u padu dok su ženski u porastu, iako još uvijek nisu na razini muških. Ovo samo pokazuje kako smo u različito vrijeme imali jake pojedince. Kod muškaraca u prvih 15  godina imamo tri plivača koji drže visoki nivo – Draganja (6), Kožulj (6) i Strahija (3), nakon toga mali pad, do 2018. i 2019. kada Blašković i Grgić ponovo ostvaruju dobre rezultate.

Kod žena je bio malo drugačije – jači rezultati počinju s Mirnom Jukić 2001. nakon čega ona prestaje nastupati za Hrvatsku, zatim kreće era Sanje Jovanović koja je čak 10 puta imala najbolji rezultat godine i na kraju Matea Samardžić (3). Time se može objasniti ovaj uzlazni trend u odnosu na devedesete, ali sveukupno, to je ipak slabiji ukupni rezultat u odnosu na muško plivanje.

Za orijentir, svjetski juniorski rekord Franka Grgića iz 2019. je prema ovom izračunu na četvrtom mjestu po bodovima.

Kada krenemo po godinama uspoređivati najjače hrvatske rezultate s najboljim svjetskim vremenima isplivanim iste godine, dolazimo do zanimljivih podataka, iz kojih je vidljivo koliko su hrvatski rezultata zaostajali za ponajboljim svjetskim vremenima.  Ako usporedimo najbolji hrvatski muški rezultat iz 1995.; a to je 200 leđno koje je otplivao Marko Strahija, vidjet ćemo kako je to vrijeme za više od 4 sekunde slabije od najboljeg rezultata u svijetu –  01:58.48, Rusa Vladimira Selkova. Kod žena je najvrjedniji rezultat te ste godine isplivala Gabrijela Ujčić u disciplini 100 delfin s vremenom 1:03.37, koje je skoro 4 sekunde slabije od najboljeg rezultata te godine; onog Australke Susie O’Neill, koja je otplivala 59:58. U nastavku donosimo cijelu tablicu najboljih rezultata hrvatskih plivača određene kalendarske godine, uz koje su stavljeni i najbolji svjetski rezultati iz te godine, iz iste discipline, radi lakše usporedbe.

 

Tablica 1. Usporedba najboljih hrvatskih rezultata po godinama sa svjetskim rezultatima

KPI – Najbolji rezultat – presuda

Ovaj KPI pokazuje individualnu kvalitetu i na njemu će uvijek netko bljesnuti. Dio gornjeg dojma o nekoć sjajnom hrvatskom plivanju dolazi baš zbog perioda do 2010. godine gdje su uz medalje i dobre rezultate u velikom bazenu, bili još i bolji rezultati u malom – pogotovo na pedeseticama, uz čak sedam svjetskih rekorda. Detalje o medaljama i rekordima na jednom mjestu možete naći na wikipediji o HPS-u, ali ne i na HPS-ovim stranicama.

Rezultati za pojedinačne uspjehe su očekivani, u sljedećim nastavcima vidjet ćemo izvedene grupne KPI-eve koji će probati dovesti u odnos reprezentaciju i cjelokupno plivanje prema svjetskom. (M.M.)