Petra Blažević: Ne moraš biti najbrži da bi otišao u Ameriku, bitno je znati što želiš, dobro se pripremiti i vjerovati u sebe

 

Serijal o uspješnim plivačima nastavljamo pričom o Petri Blažević, prsašici, koja je treninge u zagrebačkom PK Trešnjevka zamijenila onima na američkom Lincolnc College na kojemu, uz punu stipendiju, studira psihologiju

 ‘Studiranje u Americi mi je oduvijek bio životni san, od malih nogu sam imala viziju da ću jednog dana studirati u SAD-u.  Moji roditelji su to znali i zato su me gurali i poticali da se trudim u plivanju i školi kako bih taj san i ostvarila. I stvarno, bez njih se moj san nikad ne bi ostvario, oni su zaslužni za moj uspjeh’, kaže nam Petra Blažević, 22-godišnja studentica psihologije na američkom Lincoln College-u. Punu stipendiju na ovom fakultetu u blizini Chicaga ostvarila je zahvaljujući dobrim plivačkim rezultatima koje je ostvarila u zagrebačkom PK Trešnjevka u kojemu se specijalizirala za 100 i 200 m prsno.

Trenutno je na trećoj godini faksa i iako ima punu stipendiju – akademsku i plivačku, koja joj pokriva troškove života i studiranja, iskoristila je mogućnost zaposlenja na fakultetu pa radi kao ‘Resident Assistant’ i tutor drugim studentima za određene predmete. Uza sve to, uspjela je sve svoje fakultetske obveze završiti i prije vremena pa će ga završiti jedan semester ranije, u prosincu ove godine.  Naime, objašnjava, sa studijem se može završiti ranije ako se uzme maksimalan broj college credita (bodovi) svaki semestar, na njenom fakultetu je to 21 credit, što je ona i napravila. ‘Bitno je dobro organizirati svoje vrijeme kroz dan i to se bez problema može postići’, kaže Petra.

Inače, kako nam objašnjava, Lincoln College je u NAIA diviziji, a za samu proceduru izbora i prijave bitno je dobro se informirati i točno znati što želiš.

‘Bitno je pronaći fakultet koji je u skladu s onim što plivač želi, da li da je fokus više na plivanju ili na akademskom dijelu. Treba napraviti dobro istraživanje i na vrijeme poslati mailove i upite različitim trenerima.  Mislim da plivači imaju tu percepciju da se puna stipendija može dobiti samo u prvoj diviziji, ali ima puno fakulteta u drugim divizijama, tako i u mojoj, koji nude pune stipendije, samo je pitanje koliko jako vas fakultet želi i koliki im je budžet’, kaže nam Petra.

Ona je, nastavlja, s prijavom za fakultete započela dosta kasno, u siječnju, pa je čitav proces bio nešto stresniji nego što bi bio da je krenula ranije. Kad se krene na vrijeme, kaže, puno je lakše pronaći željenu školu.

Navodi i koje su najvažnije stvari kod same prijave ali i kroz čitav proces ‘pregovaranja’.

‘Kod odabira fakulteta važno je odabrati ono što te stvarno zanima jer kad postane teško puno je lakše učiti ono što voliš. Kad imate veći izbor fakulteta, treba uzeti u obzir puno faktora – možeš li na tom fakultetu napredovati kao sportaš, kakvo se obrazovanje može dobiti, na kojoj je lokaciji fakultet, kolika stipendija se nudi, sviđa li vam se trener i čitav tim. Isto tako, bitno je razmišljati što nakon četiri godine i je li taj fakultet dobra odskočna daska ako želite ostati u Americi. Kad je izbor velik, svaki detalj može biti presudan.

Kod same prijave je jako važno imati dobru komunikaciju s trenerima, uvijek biti spreman na razgovor i pokazati se u najboljem svijetlu. Bitno je biti pristupačan, nasmijan i “prodati” sebe u najboljem svijetlu. Američki treneri vole kad si pristojan, iskren i friendly, te kad imaš dobar razlog zbog kojega želiš upisati baš njihov faks. Vole kad si nasmijan i spreman za rad, a isto tako vole i kad im se postavljaju pitanja vezano uz njihov program. Trener će naravno uvijek pitati za vremena, koliko brzo plivaš i sto plivaš, ali isto tako ih zanima i što želi studirati i zašto je baš njegov faks pravi odabir za tebe. Bitno je da trener dobije osjećaj da ti stvarno želiš postati dio njegovo tima. Treneri vole čuti i o svim velikim natjecanjima na kojima ste nastupili i svakako ih je dobro spomenuti u razgovoru jer to mu daje potvrdu da se možeš nositi sa pritiskom velikih natjecanja. Uvijek je korisno poslati i koji video plivanja uz svoje rezultate’,  savjetuje Petra. I na kraju, kaže kako su izuzetno važan dio svakog procesa odlaska u Ameriku su  SAT i TOEFL testovi. Njoj je SAT bio puno teži i trebalo joj je puno više vremena za pripremu, no uz dovoljno vremena i truda svatko može napisati ove testove za prolaznu ocjenu.

Što se tiče balansiranja između treninga i fakulteta, kaže kako su fakultetske obveze na prvom mjestu i bez dobrih ocjena trener neće dopustiti ni treninge niti natjecanja. No, dodaje, uz dobar raspored i trud nije teško uskladiti oboje. Bitno je učiti i vikendom, kad se ima manje obaveza i, ako zapne, odmah potražiti pomoć.

Kako joj izgleda dnevna rutina?

‘Moja dnevna rutina započinje buđenjem u 5:30, u bazen moramo skočiti prije 6. Plivački trening traje 2 sata, a nakon toga imam predavanja koja traju od 9 ujutro do 13 ili 14 sati, ovisi o rasporedu za taj dan. Između satova radim u akademskom centru. Od 15 do 17 imamo i drugi plivački trening. Teretanu odrađujemo one dane kad nemamo dupli trening, u istim satovima popodne. Nakon toga je vrijeme za učenje, posao i druženje s prijateljima. Vikendima imamo natjecanja, a kad imamo slobodne vikende provodimo ih učeći ili putujemo…’.

Zanimalo nas je, naravno, i kako je odlazak u Ameriku utjecao na rezultate i koje su ključne razlike u američkom i hrvatskom sistemu treninga.

‘Treniranje u SAD-u je moju prvu godinu na plivanje utjecalo jako dobro, popravila sam svoje najbolje rezultate. Sad mi je fokus više na akademskom dijelu, ali rezultati su i dalje tu.

Što se tiče treninga, u Hrvatskoj su oni obično bili grupni i nije bilo toliko fokusa na svakom plivaču kao sad na mom faksu. U Americi se točno zna tko je u long distance a tko u sprinterskoj grupi, po tome se slažu i plivački, ali i suhi treninzi. Osim toga, teretana je puno jača u Americi i fokus je na suhim treninzima, dižemo dosta teško i trčimo.

Puno je više rada na vlastitoj tehnici, malo manje na kraulu, a imamo i dosta treninga gdje nas se snima pod vodom i analizira nam se tehnika plivanja’.

Koje su prednosti, a koji nedostatci studiranja u SAD-u?

‘Prednosti studiranja u Americi su bolji uvjeti za rad, uz više trenera i prilika za natjecanje, mogućnost upoznavanja novog svijeta, ljudi, kultura i tradicija, prilika za samostalnost i napredak. Biti stranac u Americi je stvarno zabavno, svi uvijek imaju puno pitanja o tvojoj zemlji i žele saznati što više.  Neke od mana su, naravno, život daleko od obitelji , prijatelja i Hrvatske’, kaže nam Petra.

Što se tiče društvenog života, kaže kako je sjajan, osobito među sportašima na faksu gdje se svi međusobno razumiju i podržavaju. U kontaktu je i s nekoliko naših plivača koji su u Americi s kojima razmjenjuje iskustva i jedni drugima daju podršku.

‘Internacionalni sportaši u Americi dobivaju posebnu pozornost i poseban je osjećaj predstavljati svoju zemlju, jezik i zastavu u stranoj zemlji’ kaže Petra.

Kakve su joj daljnje plivačke ambicije i što planira nakon završetka faksa?

‘Nakon fakulteta plan mi je prvo vratiti se u Hrvatsku. No, ovog ljeta neću ići doma jer sam dobila posao kao spasioc na jednom od otoka u South Carolini, pa obitelj neću vidjeti preko godinu i pol. Nakon toga plan mi je vratiti se u Ameriku na masters program kao graduate assistant, to je program u kojem se radi kao pomoćni trener a faks ti pokrije sve ili dio troškova masters programa, ali to je naravno ponovni proces prijave i razgovora s trenerima…. Nadam se da ću uspjeti dobiti tu poziciju, ali ako ne, znam da se uvijek mogu vratiti doma i nastaviti studij tamo.

Što se plivanja tiče, moja ambicija je završiti karijeru sa najboljim mogućim rezultatima, ponovno se kvalificirati za NAIA Nationals i možda nastupati na državnom kad se vratim u Hrvatsku’.

Na kraju, pitamo je koja je ključna poruka za mlade plivače koji nakon srednje škole žele u Ameriku…

‘Ne moraš biti najbrži da bi otišao u Ameriku, bitno je znato što želiš, napraviti dobro istraživanje, dobro se pripremiti za cijeli proces prijave i pregovora te vjerovati u sebe jer Amerika je puna mogućnosti, treba ih samo znati iskoristiti’, poručuje ova uspješna plivačica i studentica, buduća psihologica. Mi joj želimo još puno puno dobrih rezultata i plivačkih uspjeha, a uz ovakvu radnu etiku i navike, te završeni studije psihologije, ne sumnjamo da će imati i super uspješnu profesionalnu karijeru.

 

 

 

 

Izbornik