Nakon dva održana državna prvenstva u posljednja dva mjeseca, puni smo dojmova što pozitivnih što onih manje pozitivnih, te smo odlučili podijeliti naša razmišljanja.
No prije toga, mali podsjetnik…
Do 2019. godine, što je zadnja normalna godina prije covid pandemije, za plivače je bilo priređeno nekoliko ljetnih državnih prvenstava – Prvenstvo Hrvatske za seniore u lipnju, Kadetsko prvenstvo sredinom srpnja, i Prvenstvo Hrvatske za dobne skupine krajem srpnja (MLJ, J, MLS).
U 2020. godini, radi covid pandemije, dva ljetna državna prvenstva su otkazana – Prvenstvo Hrvatske za seniore i Kadetsko prvenstvo – te su spojena s Državnim prvenstvom za dobne skupine koje je održano kao Prvenstvo Hrvatske i Prvenstvo Hrvatske za dobne skupine početkom kolovoza radi vrlo izazovne plivačke godine.
U 2021. i 2022. godini smo imali dva ljetna prvenstva – Kadetsko prvenstvo Hrvatske u drugoj polovici srpnja, i Prvenstvo Hrvatske za dobne skupine vikend nakon toga, a na kojem su sudjelovali i seniori.
Ove godine je naš krovni plivački savez ponovno odvojio prvenstvo za seniore od onoga za dobne skupine, pa su se u kalendaru ponovo našla tri ljetna državna prvenstva, no nešto obrnutim redoslijedom – Prvenstvo Hrvatske za seniore u lipnju, Prvenstvo Hrvatske za dobne skupine sredinom srpnja, te Kadetsko prvenstvo krajem srpnja.
Sve ove kombinacije u zadnje tri godine su manje-više razumljive, plivači su imali dvije zaista izazovne godine radi covid pandemije, te sve pohvale organizatorima i savezu što su uopće išta i organizirali. S druge strane ako gledamo način na koji su državna prvenstva organizirana, postavljamo si neka pitanja na koja ne znamo odgovor. Ruku na srce, postaje zanimljivo iz godine u godinu pogađati broj i format državnih prvenstava.
Live stream i live rezultati
Ako je covid pandemija donijela išta dobroga, to je onda dostupnost natjecanja širem gledateljstvu putem live streamova. Iskreno smo se nadali da je to postao standard koji se više nikada neće dovoditi u pitanje. Posebno kada vidimo da su prvenstva organizirana ne samo vikendom nego i u radne dane. Prema spomenutom može ispasti kako u plivačkim strukturama rade ljudi koji nisu zainteresirani za podizanje ovog sporta na viši nivo, za popularizaciju, a time posljedično i za povećanje plivačke baze. Smatramo da bi HPS trebao uvjetovati priređivačima većih natjecanja obavezan live stream. Tu prvenstveno spadaju sva državna prvenstva. Već smo ranije pisali da je u susjednoj Sloveniji apsolutno svako, pa i ono najmanje natjecanje popraćeno live streamom i live rezultatima (pravim live rezultatima) – nešto o čemu Hrvati mogu samo sanjati. Kod nas se startne liste za pojedina natjecanja objavljuju kad natjecanje već završi, pojedini rezultati na državnom prvenstvu se objavljuju s nekoliko sati zakašnjenja, itd.
Ponovo pozivamo Hrvatski plivački savez da motivira i pozitivno utječe na priređivače natjecanja da organiziraju live stream i live rezultate.
Sustav kvalifikacija
Druga stvar koju nikako nismo uspjeli razumjeti je sustav kvalifikacija na državnim prvenstvima.
Dakle, imamo Prvenstvo Hrvatske za seniore na kojem ove godine nema kvalifikacija, sve utrke se plivaju kao finalne. S druge strane, na Prvenstvu Hrvatske za dobne skupine plivale su se kvalifikacijske utrke za sve discipline. Ne razumijemo što ovdje organizator poručuje plivačima? Djeca od 14, 15, 16 godina moraju plivati i kvalifikacije i finale u svim disciplinama pa tako i u 800 i 1500 slobodno, dok razvijeni plivači od 19, 20, 21, 22 godine to ne moraju? Iz kojeg su razloga oni pošteđeni kvalifikacija? Dodatno, oni koji plivaju 800m slobodno najčešće plivaju i 1500m, i obrnuto. Očekujemo li od djece u razvoju da dan za danom u jutro i poslije podne naizmjence plivaju 800m i 1500m? Ili očekujemo od njih da prijave samo jednu od te dvije discipline? Na taj način su na velikom gubitku, jer 50% „svojih“ disciplina ne mogu otplivati na državnom prvenstvu, za razliku od plivača koji plivaju puno kraće discipline i ne umaraju se na isti način. Imamo veliki problem s razumijevanjem ovakve organizacije, te bismo bili zahvalni kada bi krovni plivački savez pojasnio svoje odluke na svojim web stranicama kako bi svim plivačima, njihovim obiteljima, te ostalim plivačkim entuzijastima bilo jasno što je i zašto organizirano. Voljeli bismo vidjeti plivački savez kao pružatelja podrške plivačima, a ne samo nekoga tko slijepo i s nerazumijevanjem larpurlartistički popunjava obrasce.
Za usporedbu, na Otvorenom prvenstvu Hrvatske u pred-covid razdoblju do 2019. godine, plivale su se kvalifikacijske utrke za sve discipline osim za 800m i 1500m slobodno, koje su se plivale kao direktno finale sa sporijim grupama prije podne i najbržom grupom poslije podne. Isto tako se iste godine plivalo i na Prvenstvu Hrvatske za dobne skupine. U 2020. godini na zajedničkom Prvenstvu Hrvatske i Prvenstvu Hrvatske za dobne skupine nije bilo kvalifikacija i sve utrke su se plivale kao finalne – razumljivo, bila je covid godina i plivači nisu trenirali. U 2021. godini na Prvenstvu Hrvatske za dobne skupine vratili smo se na sustav iz pred-covid razdoblja, te su se sve utrke plivale kao kvalifikacije i finale, osim 800 i 1500 slobodno koje su se plivale kao direktno finale. U 2022. godini uveden je novitet – sve utrke su u jutarnjim terminima finalne za sve dobne skupine osim za seniore, a seniori u jutro plivaju kvalifikacije i popodne finala za sve utrke, uključujući i 800m i 1500m slobodno. I u 2023. godini je ponovo uveden novitet – seniori na Prvenstvu Hrvatske za seniore plivaju sve finalne utrke bez kvalifikacija, a juniori i mlađi seniori na Prvenstvu Hrvatske za dobne skupine plivaju kvalifikacije za sve utrke.
Generalno, nije nam jasan razlog zbog kojeg se plivaju kvalifikacije u svim disciplinama (a nije radi kategorizacija jer u Pravilniku o kategorizaciji sportaša se nigdje ne spominju kvalifikacije kao uvjet)?
Možda samo nama nije jasno kako ovaj savez razmišlja, zašto se formati natjecanja mijenjaju iz godine u godinu, što kaže struka. Voljeli bismo vidjeti stabilni i poticajni sustav državnih prvenstava s jasnim, smislenim i svima razumljivim propozicijama. Nakon svega, usuđujemo li se nadati da će se tako nešto uskoro desiti? AKo pogledamo propozicije Državnog prvenstva u Sloveniji, vidljivo je kako se u disciplinama 400 mješovito plivaju kvalifikacije i A finale, dok se na 800 i 1500 pliva po principu prijava. Na isti se način pliva i na prvenstvu Srbije.
Organizacija grupa
Ponovo spominjemo duge discipline, ali na njima najbolje do izražaja dolazi sva nelogičnost organizacije. Na Prvenstvu Hrvatske za dobne skupine prošli vikend po prvi put su grupe bile organizirane po dobnim skupinama. Tako smo u kvalifikacijama imali u prvim grupama grupirane mlađe juniore, a nakon njih juniore i seniore pomiješane. I svi smo se zapitali zašto je to tako organizirano, ali nismo tome pridavali puno na važnosti sve dok na red u kvalifikacijama nije došla disciplina 1500m slobodno za žene. Plivale su dvije grupe, u prvoj grupi mlađe juniorke kojih je bilo 6, a u drugoj grupi juniorke kojih je bilo 2. Ukupno 8. U bazenu sa 8 pruga. U disciplini koja traje 18-20 minuta. Plivale su kvalifikacije. Da bi se kvalificirale u finale. U A finale ulazi prvih 8. Ne znamo treba li još išta reći.
Kalendar državnih prvenstava
O kalendaru natjecanja općenito ćemo pisati po završetku cijele sezone, no sada bismo se željeli dotaknuti samo kalendara državnih prvenstava. Prvo državno prvenstvo u ovoj sezoni bilo je zimsko Prvenstvo Hrvatske na malim bazenima, koje je bilo održano od 20.-23.12.2022. u Rijeci. Radi se o danima od utorka do petka. Nemali broj sudionika i njihovih obitelji nam se požalio na ovakav tajming, posebno s obzirom da ovakav raspored nije bio objavljen na vrijeme u prvoj verziji kalendara, nego se pomak desio tek kasnije i mnogima poremetio planove. Drugi problem koji vidimo su svi radni dani. Plivači su uglavnom školarci. Djeca su morala izostati iz škole, na što neke škole ne gledaju nimalo blagonaklono. Štoviše, jasne su u svojim stavovima da ne podržavaju sportaše, pa zašto takvim učenicima još više povećavati izostanke i na taj način otežati školovanje i odnose u školi? Neradni dani su problem i za sudački zbor. Mnogi od njih nisu mogli doći suditi državno prvenstvo jer na svojim poslovima nisu planirali da za kraj godine trebaju ostaviti 4 dana godišnjeg, te su si ostavili samo dva kako je inicijalno trebalo i biti. Koliko nas sjećanje služi, bilo je problema sa sudačkim kapacitetima. I treća stvar, ako itko želi raditi na popularizaciji plivanja, onda će organizirati natjecanje na način da se obavezno uhvate dva dana vikenda.
Drugo državno prvenstvo ove sezone je bilo zimsko Kadetsko prvenstvo Hrvatske, standardno održano u drugoj polovici veljače. Čini nam se da je ovo jedino državno prvenstvo koje je standardno iz godine u godinu i za koje se ne izmišljaju nikakva zbunjujuća „poboljšanja“ i ne rade promjene iz godine u godinu (iako se priča kako će se i sustav natjecanja za kadete od sljedeće godine jako promijeniti, ali naravno, još nema nikakvih službenih informacija).
Kao treće kalendarski na red dolazi Prvenstvo Hrvatske za seniore organizirano početkom lipnja. Ako pogledamo koliko ima aktivnih seniora u Hrvatskoj i koliko je u stvari seniora nastupilo na ovom prvenstvu, vidjet ćemo da je od ukupno prijavljena 108 plivača i 90 plivačica na prvenstvu plivalo 18 seniora (16%) i 10 seniorki (11%). Većina natjecatelja je došla iz dobne skupine juniora. Pa ispada da smo za juniore imali organizirana dva državna prvenstva u razdoblju od mjesec dana. No to čak i ne vidimo kao problem. Ono što je ovdje isplivalo kao problem mnogima, a mnogi su nam se imali potrebu požaliti, je što je to prvenstvo bilo organizirano u vrijeme najvećeg pritiska na većinu juniora i mlađih seniora – pisale su se mature i prijemni ispiti za fakultete. Rekli bismo – pa nisu juniori nužno morali ići još i na to natjecanje, njihovo državno prvenstvo je u srpnju. Ako tako gledamo, koliko bi plivača i plivačica uopće nastupilo na Prvenstvu Hrvatske za seniore? Sigurno ne dovoljno da itko od njih dobije kategorizaciju kod HOO. Nadamo se da će se za iduću godinu naći neko sretnije rješenje u kalendaru. Ili da će se naš krovni savez jako potruditi da u narednim godinama skupi puno više seniora koji se aktivno bave plivanjem nego što ih imamo danas.
Iduće po redu kalendarski je Prvenstvo Hrvatske za dobne skupine. Koje je ove godine pomaknuto 2 tjedna unaprijed u odnosu na ranije godine, a promjena termina je stigla usred sezone. Nekima to odgovara jer su ranije gotovi i iskoristit će možda malo dulje ljeto ove godine, nekima ne odgovara iz nekih drugih razloga, ne možemo ni očekivati da svi budu sretni. No, uvijek nas zanimaju razlozi za odluke koje se donose, kao i da one budu transparentno donesene. Kad već spominjemo pomak datuma održavanja prvenstva, moramo spomenuti i lokaciju. Natjecanje je pomaknuto na vikend kada se u susjedstvu igra utakmica Dinamo-Hajduk, te se očekuje zatvaranje parkinga i dolazak velikog broja navijača s jedne i druge strane. Naučili smo već da je nogomet prioritetniji sport od plivanja, ali nije trebalo doći do toga da jedno državno prvenstvo bude radi toga ugroženo i sigurnosno i organizacijski. Neki su maloljetni plivači imali prilike svjedočiti navijačkom ponašanju i sigurno im nije bilo ugodno gledati kako oko njih lete kamenje, boce i slično. Sigurni smo da se na vrijeme moglo reagirati i prebaciti natjecanje na bazen Mladost.
Pred nama je još i Kadetsko prvenstvo Hrvatske. Obzirom da je to sad već standardno natjecanje i nisu najavljene neke promjene, vjerujemo da će sve proći super. Osim što je organizirano na istom bazenu i na vikend kada se ponovo igra utakmica Dinamo-Hajduk.
Ono što želimo svakako naglasiti je konstantni nedostatak komunikacije od strane saveza prema svojim članovima. Nemamo problema, i podržavamo, da se stvari mijenjaju ako napreduju, ili ako postoji logično objašnjenje koje je komunicirano svim članovima i javnosti na vrijeme.
Lijepe vijesti za kraj
Ono što nas najviše veseli i ohrabruje su sami plivači i njihove obitelji koje im daju punu i nesebičnu podršku u svemu što rade. To su djeca koja se dižu prije škole da bi odradili jutarnji trening, poslije škole trče na popodnevni trening, te usprkos školskom i plivačkom sustavu uspijevaju uskladiti sve školske i sportske obaveze. Nekima ovo pada teže, dok to neki lakše podnose ali je činjenica da svi podnose velike žrtve.
To na svakom natjecanju pokazuju svojim napretkom, rezultatima i isplivanim PB-ovima i državnim rekordima. Izdvojit ćemo ovdje one s državnih prvenstava ove sezone.
Prvenstvo Hrvatske za seniore i Prvenstvo Hrvatske za dobne skupine u malim bazenima, Rijeka 20.-23.12.2022.
Plivačice:
Meri Mataja – 50m prsno 30.68 – APS i MLS rekord HR
Lucijana Lukšić – 200m leđno 2:11.58 – MLJ rekord HR
Lucijana Lukšić – 400m slobodno 4:15.85 – MLS, JUN, MLJ rekord HR
Lucijana Lukšić – 200m slobodno 1:58.68 – APS, MLS, JUN, MLJ rekord HR
Mia Hren – 100m mješovito 1:04.14 – MLJ rekord HR
Kantrida – štafeta 4×50 mješovito 1:53.56 – Juričić, Mataja, Kajtaz, Knežević – APS rekord HR
Plivači:
Vlaho Nenadić – 100m slobodno 48.79 – MLJ rekord HR u kvalifikacijama
Vlaho Nenadić – 100m slobodno 48.22 – MLJ rekord HR u finalu
Vlaho Nenadić – 400m slobodno 3:48.65 – MLJ rekord HR
Vlaho Nenadić – 200m slobodno 1:46.36 – MLJ rekord HR
Niko Janković – 400m slobodno 3:47.61 – JUN rekord HR
Michel Brassard – 200m leptir 1:57.85 – MLS rekord HR
Matteo Stjepan Deswarte – 50m prsno 29.77 – KAD rekord HR
Petar Pavalić – 200m leđno 1:56.41 – JUN rekord HR
Maro Miknić – 100m leptir 53.60 – MLJ rekord HR
Jere Hribar – 50m slobodno 21.66 – MLS i JUN rekord HR
Toni Slavica – 200m mješovito 1:59.90 – JUN rekord HR
Mladost – štafeta 4×50 mješovito 1:43.15 – Polanšćak, Radoš, Dolenec, Brkljačić – MLJ rekord HR
Mladost – štafeta 4×100 slobodno 3:18.34 – Perčinić, Lončarić, Zwicker, Janković – JUN rekord HR
Mladost – štafeta 4×200 slobodno 7:11.84 – Janković, Lončarić, Zwicker, Perčinić – JUN rekord HR
Mladost štafeta 4×200 slobodno 7:10.66 – Janković, Lončarić, Perčinić, Karačić – APS rekord HR
Prvenstvo Hrvatske za seniore, Zagreb 09.-11.06.2023.
Plivačice:
Amina Kajtaz – 200m leptir 2:11.61 – APS rekord HR
Amina Kajtaz – 100m leptir 59.27 – APS rekord HR
Meri Mataja – 50m prsno 31.45 – MLS rekord HR
Primorje – štafeta 4×100 mješovito 4:28.16 – Pezelj, Spajić, Knežević, Bobanović – MLJ rekord HR
Prvenstvo Hrvatske za dobne skupine, Zagreb 13.-16.07.2023.
Plivači:
Niko Janković – 200m slobodno 1:48.27 – APS i MLS rekord HR
Jere Hribar – 50 slobodno 22.17 – MLS rekord HR
Mladost – štafeta 4×200 slobodno 7:22.83 (Janković, Perčinić, Lončarić i Mogić) – APS rekord HR
Mladost – štafeta 4×100 mješovito 3:48.13 – Polanšćak, Radoš, Zwicker, Lončarić – JUN rekord HR
Ako smo nešto previdjeli, isprike svima. Ipak smo mi samo plivački entuzijasti i zaljubljenici koji sve ovo rade u svoje slobodno vrijeme.